Treniranje uzrokuje dosta manjih bolova, a vaša glava ne bi trebala da bude jedan od izvora tih bolova.
Trku bi trebali završiti puni euforije, a ne s pulsirajućim bolovima u glavi. Glavobolja nakon treninga ustvari i nije toliko neuobičajena.
Često se još zove i fiziološka glavobolja – glavobolja koju izaziva bilo koji vid fizičke aktivnosti. Oni su češći sa napornim fizičkim aktivnostima u odnosu na lake aktivnosti, a trčanje se svakako smatra napornijim vidom aktivnosti.
Postoji mnogo stvari koje mogu izazvati glavobolje; fiziološke glavobolje klasifikuju se kao takve zato što su posebno vezane za trening u odnosu na druge uzroke kao što su buljenje u ekran, bruksizam (škripanja i stiskanja zuba u snu) ili ozbiljniji poremećaji kao što su upala, infekcije ili povrede.
Istraživanja pokazuju da ove glavobolje imaju više osećaj pulsiranja nego oštar bol. Međutim, mogu postati neudobni do te mjere gdje se sva fizička aktivnost mora prekinuti. Osim tog pulsirajućeg osjećaja, također može doći do nuspojava kao što su mučnina, povraćanje, diplopija (percepcija dvaju slika jednog predmeta) i ukočenost vrata.
Glavobolje od treninga mogu biti uzrokovane promjenama u protoku krvi – znate taj osjećaj, kada vam je protok krvi jak nakon dobrog treninga. Kada trenirate, vaše tijelo reaguje vazokonstrikcijom protoka krvi na određene dijelove tijela i vazodilatizuje protok krvi u druge dijelove koji to hitno zahtjevaju. Jednostavnije rečeno, neki dijelovi tijela dobiju više krvi od drugih.
Jedan od definitivnih krivaca za glavobolju izazvanu treniranjem može biti dehidracija. Kada ste dehidrirani, tj. vaše tijelo gubi više tečnosti nego što unosite – volumen krvi se smanjuje, što suštinski smanjuje količinu krvi koja protiče kroz mozak, a to može ograničiti količinu kisika u mozgu. Mozak se u stvari može malo i smanjiti od tog gubitka volumena, a smatra se da su gore navedeni problemi ono što potencijalno može dovesti do glavobolje.
Veoma je važno da na dugo trčanje ili trku odete pravilno hidrirani, posebno imajući u vidu činjenicu da do trenutka kada osjetite žeđ, već ste dehidrirali.
Hidratacija ide ruku pod ruku s vašim nivoom elektrolita. Većina trkača je svjesna koliko važnu ulogu igraju elektroliti – a neravnoteža može dovesti do glavobolje tokom i nakon trčanja.
Srećom, prilično je lahko izbjeći neuravnoteženost elektrolita prije trčanja visokim intenzitetom. Ako trenirate duže od 1h, konzumiranje elektrolita sat prije i onda svakih 15 do 20 minuta dok trčite može pomoći. To se može postići unošenjem tečnih gelova, kapsula ili tekućina koje sadrže elektrolite.
Glavobolje su također vezane za nivo sećera u krvi. Pošto je glukoza ili šećer u krvi, jedan od glavnih izvora energije vašeg tijela, njen nedostatak može izazvati glavobolju. Inzulin kontroliše nivoe šećera u krvi, a niski nivoi inzulina mogu dovesti do promjena u kateholaminima – hormoni kao što su dopamin, epinefrin (adrenalin) i norepinefrin, koje proizvode nadbubrežne žljezde – koje mogu uticati na ponašanje mozga. Drugim riječima, s manjim nivoom šećera u krvi, manje je goriva za mozak.
Izbalansirana užina 30 minuta prije treninga može spriječiti pad inzulina, dok unošenje ugljikohidrata nekoliko dana pred dugo trčanje ili trku može pomoći u prevenciji.
