Stres fraktura je riječ koju ste svi sigurno već čuli. I ova riječ je sigurno loša za mnoge trkače.
Pod stresom se podrazumjeva mala pukotina ili procjep koja se vremenom razvija na kosti. Ponekad ih nazivamo lomom i izraz “reakcija stresa” može se pimjeniti i na manje ozbiljne slučajeve ili frakture koje se ne mogu dijagnosticirati. Stres fraktura je uzrokovana ponavljanjem i nagomilavanjem stresa na kostima. Ovo je često oblik prekomjerne povrede i često se javlja kad trkač poveća volumen treninga. Rijetko ali mogu biti i posljedica nedovoljne gustoće minerala kostiju.
Ko ih dobija
Žene sa abnormalnim ili odsutnim menstrualnim periodima su pod većim rizikom kao i one sa nedovoljnim nivom kalcijuma. Stres frakture su povrede koje se češće javljaju kod trkača na veće udaljenosti, tenisera, gimnastičara i košarkaša. Trkači sa specifičnim problemima sa stopalima kao što su ravna stopala ili visoki lukovi na stopalima također su ugroženi. Ako ne nosite odgovrajuću obuću ili trčite samo na betonu to također može povećati rizik od loma. Međutim, najčešći uzroci su naglo povećanje kilometara ili intenziteta ili vraćanje trčanju nakon duže pauze.
Najačešće stres frakture se javljaju u kostima koje nose težinu donjih nogu i stopala, ali se također mogu rijeđe javiti u bedrenoj kosti, karlici i krstačnoj kosti.
Kako da znate da li imate frakturu?
Simptomi frakture često počinju kao generalizovana tupa bol ili kao bol oko pogođenog područja. Ova bol se povećava s vremenom. I na kraju bol će postati visoko lokalizovana na jednom području kosti koja će biti jako bolna kad se dodirnete. U nekim slučajevima bol može nestati rutinskom aktivnošću – čak i laganim trčanjem – ili kratkoročno preko noći kad je kost imala priliku da se odmori. Međutim bez dovoljno odmora bol može postati progresivno gora. Činjenica je da bi bol mogla da promijeni nečiji hod i opseg kretanja. “Test skoči” (da li možete da skačete i da prilikom skakanja ne osjećate bol) često je pokazatelj da povreda može biti prelom. Odmah se obratite ljekaru i prekinite trčanje.
Stres frakture je nekad teško dijagnosticirati čak i od strane obučenih ljekara jer x-zrake ne pokazuju nove frakture jer su male veličine. Najefikasnije sredstvo za dijagnosticiranje frakture su kompjuterka tomografija, magnetna rezonanaca ili nuklarno medicinsko skeniranje kostiju.
Koliko vremena treba da zaraste?
Stres frakturi obično treba između 4 do 12 sedmica da zaraste, ali neke mogu da potraju i do 6 mjeseci. Nažalost, potpuni odmor i ne trčanje je jedina efikasna opcija za potpuno zarastanje. U nekim slučajevima možete raditi cross trening i aktivnost bez težina ali samo ako ne izazivaju bol. Trčanje u bazenu, vožnja bicikla i eliptični bicikl je nekoliko opcija za održavanje kondicije dok ne trčite.
Nakon nekoliko sedmica oporavka možete početi sa postepenim vraćanjem trčanju. Ovo često uključuje kratke intervale trčanja sa periodima hodanja i odmora. Na kraju možete početi povećavati dužinu i volumen i možete se vratiti redovnom treningu u roku od nekoliko mjeseci.
Imajte na umu da su stres frakture statistički rijetke i da mogu biti povezane i uobičajene povredama na trčanju mogu da oponašaju simptome i bol stres frakture i daleko su manje ozbiljni i zahtjevaju drugačiji tretman. Kao i uvijek posavjetujte se sa ljekarom ako mislite da imate ozbiljan problem.
