You are currently viewing Mentalni umor i zašto usporavamo
Izvor: Photo by Filip Mroz on Unsplash

Mentalni umor i zašto usporavamo

Postoji nekoliko teorija o tome zašto ste umorni u završnim fazama trčanja. Dugo vremena konvencionalna teorija je bila to da su mišići ograničavajući faktori. Ideja je bila da se koristi samo onoliko kisika koliko srce i pluća mogu da pruže i da ćete se umoriti kad se nakupi mliječna kiselina, što bi vas zaustavilo. Za vrijeme dugog događaja kao što je maraton postoji i problem nestanka glikogena poželjnih izvora goriva zbog čega tijelo koristi masti kao gorivo.

Dok je ova teorija prihvaćena, evo još jedne stvari za razmišljanje.

Da li mozak ograničava vaše vježbanje?

Novija i sve više prihvaćenija teorija je da mozak na kraju određuje šta naše tijelo može  da radi za vrijeme vježbanja. Ova teorija “centralnog upravitelja” predlaže da je mozak zadužen za regulisanje fizičkih napora pracenjem okoline.

Ime koje se daje ovom procesoru je homeostaza. Ona opisuje regulaciju svakog sistema, kao što je vaše tijelo, koji održava relativno konstantno ili slično stanje.

Slično termostatu koji detektuje promjene u okolini i šalje sistemu odgovarajući odgovor i ako sistem nije u normalnom stanju, šalje odgovor da se sistem vrati u normalu. Istraživanjem gojaznosti dugo se smatralo da je jedan od razloga zbog kojih je teško izgubiti na težini to što tijelo preferira da održava određenu tjelesnu težinu. Nažalost iz evolucionih razloga mnogo je lakše dobiti na težini nego izgubiti težinu.

Kako se ova ideja odnosi na umor?

Istraživači u nauci o sportu sad istražuju ovu teoriju jer se ona odnosi na umor. Ova teorija se odnosi na to da je tijelo u stanju da izdrži samo određenu količinu fizičkog, a možda i mentalnog umora. Kad se postigne najveći nivo umora automatski se smanjuje napor. U suštini usporava vaš tempo.

Srećom za trkače trening igra ulogu u postepenom povećavanju zamora koje tijelo može da toleriše tako što ga podvrgava različitim stresovaima i omogućava da se oporavi i adaptira. Treninzi omogućavaju da možete trčati brže i duga trčanja pomažu da možete trčati dalje. Svakako pomaže da se bolje nosite sa budućim zamorima.

Pored treninga istraživaći vjeruju da sad veliku ulogu igra i mentalni trening. Vizualizacija, samopouzdanje i možda čak i izmjena percepcije bola mogu biti važni alati koji će vam pomoći da prevaziđete zamor. Zamislite završnu liniju i vizualizirajte prolazak kroz nju i postizanje cilja je jedna od strategija koje pomažu u prevazilaženju mentalnog i fizičkog zamora. Razvijanje samopouzdanja gledanjem unazad i fokusiranjem na uspješne trke i teške trninge je jedan od načina da povećate svoje sampouzdanje. Pozitivno samopouzdanje je također moćan alat. Mnogi trkači imaju mantru koju ponavljaju za vrijeme trčanja kad im postane teško.

Neizbježan je i mentalni i fizički zamor. Razvijanje strategije za tolerisanje i prevazilaženje zamora će vam omogućiti da trčite dalje, brže i sa više radosti.